• Crkva Prisoje

     

    Uznesenje Blažene Djevice Marije

  • Župna Kuća Prisoje

     

  • Prisoje

  • Panorama s kalvarije

 

booked.net

1406290
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Sveukupno
1205
1896
14147
1370855
40356
63576
1406290

Your IP: 114.119.129.97
2021-04-16 12:21

PRISOJAČKA PREZIMENA: Banovići

Danas Banovići na duvanjskom području žive u Prisoju, Mrkodolu (9 obitelji) i Tomislavgradu (2 obitelji, 6 članova).

 U osnovi prezimena je imenica ban, koja označava hrvatskog državnog velikodostojnika. Ponekad može imati i podrugljivo, posprdno značenje.

Banovići su u svakom slučaju starinom izvan Bosne i Hercegovine, a to praktično znači s područja Dalmacije, o čemu svjedoče i tri spomena, koje navodimo.

Spomeni o Banovićima kao pučkoj obitelji otoka Brača, vjerojatno doseljenoj s područja Poljičke kneževine, potječu iz 1574. odnosno 1625. godine, kad je potvrđeno da su od mletačkih vlasti dobili sol te da su unovačeni za posadu bračke ratne galije.

14.veljače 1721. godine u izvještaju, kojeg je Kongregaciji za širenje vjere u Rimu poslao delegirani vizitator za Makarsku biskupiju fra Šimun Tomašević, nalazi se i svjedočenje Mate Banovića iz Zaostroga, u kojem se u sukobu između biskupa i fratara izjasnio za franjevce. 2 Banoviće je u Cistu Veliku, u Imotskoj krajini, doveo iz Kostanja, u Poljičkoj kneževini, župnik don Lovre Banović (1868-1912), koji je u tom mjestu za svog’ župnikovanja sagradio župnu crkvu Svetog Jakova, a 25. lipnja 1911. godine predao u uporabu školsku zgradu, koju je sagradio vlastitim novcem.

 

Banovića, blizu Duvnu, nalazimo 1768. godine u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića, i to u Kovačevu Polju, u župi Rama, 2-članu obitelj Marka Banovića i 5-člano domaćinstvo udovice Lucije vjerojatno tek doseljene u taj kraj. Međutim, to ne znači da su svi istog krvnog podrijetla. Tako primjerice u Zaslivlju pokraj Konjica Banovići su nastali od roda Margeta (Margetića), doseljenih iz Slipčića pokraj Čitluka.

 

U razdoblju između 1760. i 1810. godine Banovići doseljavaju i na plehansko-derventsko područje: 1768. godine u Lučanima je zabilježeno doseljenje 6-člane obitelji Ante Banovića, 1785. godine u Johovac je stigao Grgo Banović i žena mu Marija rođena Akarinović iz Poljica; 1790. godine u maticama je ostao trag o doseljenju Grge Banovića i žene mu Marije rođene Sladojević “od Duvna”.’ Dakle, Banovići su već krajem 18. stoljeća nastanjeni na duvanjskom području, a predstavljaju jedan od najzanimljivijih rodova.

 

Prvi se put pojavljuju u maticama krštenih stare župe Seonice, i to oni koji su postali od roda Ivića iz Lipe, 23. veljače 1851. godine, kada je upisano rođenje Marka sina Ivana Ivića-Banovića iz Lipe i majke Mande rođene Galić iz Posušja. To nastajanje Banovića od Ivića traje do sredine osamdesetih godina 19. stoljeća. 29. kolovoza 1881. upisano je rođenje Ive kćeri Jakova Banovića iz Lipe i majke Luce rođene Gudelj iz Crvenica; 15. veljače 1885. istom se bračnom paru rađa sin Jozo Ivić- Banović, što je posljednje pojavljivanje ove prezimenske kombinacije.

 

U matici vjenčanih prezimenska kombinacija Ivić-Banović pojavljuje se 19. veljače 1865. godine kada se udaje Ana kći Stipana Ivića-Banovića iz Mandina Sela i majke Matije rođene Malekin iz Kongore za Stipana sina Ivana Marića iz Kongore i majke Joze rođene Radoš iz Seonice. Umaticama stare župe Seonice javlja se i prezimenska kombinacija Radoš-Banović, i to 1. siječnja 1887. godine, kada je upisana rođenje Jure sina Stipana Radoša-Banovića iz Mandina Sela i majke Tomice rođene Gudelj iz Rakitna. U matici vjenčanih to se događa još ranije: 23. studenog 1864. godine se udaje Ruža kći Marka Radoša iz Seonice i majke Ilke rođene Letica iz Brišnika.

 

U matici umrlih stare župe Seonice pojavljuje se samo samostalno prezime Banović, i to u Brišniku, gdje je 12. listopada 1879. godine upisana smrt 6-mjesečne Ruže kćeri Petra Banovića iz Brišnika, a 8. travnja 1895. u Seonici je upisana smrt 6-mjesečnog Petra sina Stipana Banovića iz Seonice.

 

Kako danas u Seonici u Radoša postoje nadimci Banović, Banov i Banušić, čini se da Banovići nastali od Radoša nisu zaživjeli, već su se u konačnici vratili starom prezirnenu Radoš.

 

Teško se odlučiti, i posve pouzdano kazati jesu li Banovići nastali od Ivića napustili Lipu i Kongoru pa preselili u Brišnik, a onda u Mrkodol? Pogotovo što ima i nekih naznaka, doduše u obliku nepotvrđene predaje, da su današnji Banovići postali i od roda Ćurčića, što nije posve isključeno. Valjat će učiniti dodatna istraživanja.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

 

KONTAKT

 

Župa Prisoje

Uznesenja Bl. Djevice Marije

 

 

Adresa: Prisoje bb, 80245 Prisoje, BiH

Telefon:  +387 34 366-604

Fax: +387 34 366-604

Mail: info@zupaprisoje.net

Transakcijski račun otvoren kod „UniCredit Bank“

SWIFT: UNCRBA22

IBAN: BA393380604816953985

 

LINKOVI

 

 

  

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vi ste ovdije: