Detalji

Napisao/la Jerko Kutleša

Objavljeno: 16 Travanj 2022

Hitovi: 756

Velika subota

Velika subota, liturgijski najbogatiji dan u cijeloj crkvenoj godini.

Velika subota dan je Kristova boravka u grobu i drugi dan vazmenog trodnevlja. U nas se na taj dan u nekim krajevima uobičajeno i posti, iako to Crkva ne zapovijeda. U crkvama se priređuje “Božji grob”, kod kojega vjernici tijekom dana u tišini mole. Oltar je gol, na njemu se ne slavi misa. Navečer u crkvama počinje Vazmeno bdijenje, vrhunac liturgijske godine, izuzetno bogato obredima. Bdijenje počinje službom svjetla.

Prije početka službe izvan crkve priredi se oganj, na kojem svećenik nakon molitve pali uskrsnu svijeću. Upaljena svijeća unosi se u zatamnjenu crkvu te je svećenik najavljuje poklikom: “Svjetlo Kristovo!”, na što vjernici odgovaraju s: “Bogu hvala!”. Potom vjernici na uskrsnoj svijeći pripaljuju svoje svijeće te se pjeva svečani Exsultet, odnosno Hvalospjev uskrsnoj svijeći, simbolu Krista koji je svojim svjetlom  od nas odagnao tamu grijeha i smrti.

Na Službu svjetla nastavlja se Služba riječi, najbogatija svetopisamskim tekstovima u cijeloj godini, koja pred nas iznosi povijest spasenja ljudskoga roda, od stvaranja do Isusa Krista. Kroz starozavjetne i novozavjetne ulomke sjećamo se svega što je Bog kroz vjekove učinio i čini za nas. Nakon starozavjetnih čitanja pjeva se Slava, a sva zvona u crkvi za to vrijeme zvone. Slijede poslanica Evanđelje. Svećenik potom drži homiliju. Poslije službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlja se voda te svi prisutni vjernici obnavljaju svoja krsna obećanja. Gdje ih ima, krste se katekumeni, to jest odrasli kandidati za krštenje. Vazmeno bdijenje završava euharistijom.

Ako danas ne možemo pribivati Vazmenom bdijenju, čitajmo u svojim domovima Sveto pismo, prisjećajući se kako je Bog i u najvećim teškoćama uvijek spašavao svoj narod. Upalimo svijeću da svojim svjetlom iz naših srca istjera strah, sumnje i grijeh, a u njega unese svjetlo uskrsloga Krista. Obnovimo svoja krsna obećanja i sjetimo se da nas je Bog stvorio za život, a ne za smrt.

VELIKA SUBOTA u 20.00 sati OBREDI 

+ BLAGOSLOV OGNJA - LITURGIJA SVJETLA + BLAGOSLOV HRANE

Detalji

Napisao/la Jerko Kutleša

Objavljeno: 15 Travanj 2022

Hitovi: 535

Veliki petak

Veliki petak je spomendan Isusove muke, razapinjanja i smrti.

Danas je Veliki petak ili petak Muke Gospodnje. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti koji se obilježava u petak prije Uskrsa te s Velikom subotom  i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje, najsvetije vrijeme u cijeloj crkvenoj godini. 

Veliki petak nije dan tuge i malodušnosti nego, naprotiv, dan Kristove pobjede i dan duboke radosti. Crkva nas na taj dan poziva da uzvratimo Kristovu ljubav koju nam je iskazao na križu te da, poput Njega, ljubimo Boga i svoje bližnje. Na današnji dan Isus na križu uzima na sebe grijehe svijeta te daje svoj  život za sve ljude, pobjeđuje smrt i tako nam pokazuje koliko nas Bog ljubi. Danas je jedini dan u godini kada Crkva ne slavi svetu misu. Slavi se samo liturgija riječi i časti se sveti križ po kojemu nam je došlo spasenje te se pričešćujemo hostijama posvećenima prethodnoga dana.

Na početku obreda svećenici se prostiru pred oltar u znak najdubljeg kajanja i pokore, dok narod za to vrijeme kleči. Zatim se moli Zborna molitva, te počinje Služba riječi sa svojim čitanjima, koja završava pjevanjem Muke po Ivanu i homilijom. Poslije homilije moli se Sveopća molitva vjernika sa strogo propisanim molitvama i njihovim redoslijedom, u kojem se moli za sve ljude, vjernike i nevjernike, za sve staleže, sve njihove potrebe i za cijeli svijet.

Nakon sveopće molitve počinje obred klanjanja svetom križu. Svećenik u crkvu unosi zastrti križ, koji nakon što tri puta otpjeva: “Evo drvo križa, na kojem je Spasitelj svijeta visio”, postupno otkriva i izlaže na štovanje vjernicima. Vjernici potom jedan po jedan prilaze križu i odaju mu počast ljubeći ga. Križ, simbol sramote i mučenja, Isusovom smrću za nas postaje simbol nade i otkupljenja i znak kojim se dičimo. Pošto završi klanjanje križu, vjernici se pričešćuju hostijama posvećenima prethodnoga dana te se vjernici, nakon što svećenik izmoli molitvu nad narodom, razilaze u tišini.

Ovo je i jedan od samo dva dana u godini kad nam Crkva propisuje zapovijedani post i nemrs. Svi katolici određene dobi, ukoliko su u mogućnosti, obvezni su na ovaj dan na post i nemrs. Vjerujem da svi u našim domovima imamo križ. Pomolimo se danas pred njim, sjedinimo svoje muke s Gospodinovom mukom i predajmo Mu ih, sjećajući se onih koji trpe od teške bolesti.

OBREDI VELIKOG PETAKA kod nas počinju u 18 sati: 

ZAPOVJEDNI POST I NEMRS, Muka Isusova + klanjanje križu + sveta pričest

Detalji

Napisao/la Jerko Kutleša

Objavljeno: 14 Travanj 2022

Hitovi: 789

Veliki četvrtak

Na današnji dan Isusove Posljednje večere, Crkva ulazi u sveto trodnevlje.

Danas slavimo Veliki četvrtak kojim ulazimo u Sveto vazmeno trodnevlje. Sjećamo se Isusove Posljednje večere i ustanovljenja dvaju sakramenata, euharistije i svetoga reda. Budući da se nalazimo u vremenu kušnje, kada nam je onemogućeno uobičajeno pribivanje obredima, malo ćemo pobliže objasniti obrede današnjeg blagdana. Na današnji dan ujutro biskup u normalnim okolnostima sa svim svećenicima svoje biskupije u stolnoj crkvi slavi Misu posvete ulja, na kojoj se posvećuje sveto ulje i slavi utemeljenje sakramenta svetog reda. Prilika je to da svećenici u zajedništvu sa svojim biskupom obnove svoje svećeničke zavjete.

Navečer se u svim župnim crkvama na svečan  način slavi euharistijsko slavlje koje se naziva Misa Večere Gospodnje. Spomen je to na večer u kojoj je Isus sa svojim učenicima posljednji put proslavio židovski blagdan Pashe, te na Posljednjoj večeri ustanovio sakrament Euharistije. Nakon čitanja Ivanova izvještaja o Isusu koji za vrijeme Večere pere učenicima noge, predvoditelj slavlja pere noge dvanaestorici odabranih kandidata i tako podsjeća sve okupljene da nas euharistija upućuje na djelotvornu bratsku ljubav koju trebamo širiti po svem svijetu. Ovaj obred nije obavezan, ali je prepun simbolike i narodu jako drag. Papa Franjo odredio je da se noge mogu prati ne samo muškarcima, nego i ženama, te na taj dan redovito posjećuje neki zatvor ili sličnu ustanovu, gdje slavi misu i pere noge korisnicima.

Danas u crkvama posljednji put sviraju orgulje i zvone zvona. Nakon Slave, podvezuju se i uklanjaju zvona iz crkava. Ponovno će se oglasiti tek na Uskrs. S oltara se nakon pričesti uklanja oltarnik i svi uresi, što označava Isusa koji je bio svučen i izrugan prije nego li je ponio svoj križ. Na kraju misnog slavlja pohranjuje se, obično u posebnu kapelu ili na pokrajnji oltar, pričest za sutrašnji Veliki petak, jer se na taj dan u crkvama ne slave mise. Svećenika u mnogim našim crkvama dok prenosi Sveto otajstvo prate ministranti koji se, umjesto zvoncima, oglašavaju posebno izrađenim klepetaljkama.

U crkvama je potom običaj moliti Getsemansku uru, u sjećanje na Isusovu molitvu u Getsemanskom vrtu pred uhićenje i zadržati se u meditaciji pred Presvetim. Katolici danas ulaze u duboku tišinu u kojoj svaki vjernik ima prigodu razmisliti o veličini žrtve koju je Isus podnio za svakog čovjeka. Molitvom, srcem i ispravnom nakanom sudjelujmo barem u duhu u obredima ovih velikih dana.

Ništa nas ne priječi da i u svojim domovima molimo Getsemansku uru, razmišljajući o tome kako je Isus prije uhićenja molio u Getsemanskom vrtu i znojio se krvavim znojem. Ne budimo pozaspali poput učenika, koji nisu bili sposobni bdjeti s Gospodinom, nego budimo spremni i duhovno budni moliti s Njime za cijeli svijet, pogođen nedaćama.

Kod nas OBREDI VELIKOG ČETVRTKA počinju u 18 sati: + Predstavljanje Prvopričesnika - Sveta misa- Euharistijsko klanjanje

DOBRODOŠLI!