• Crkva Prisoje

     

    Uznesenje Blažene Djevice Marije

  • Župna Kuća Prisoje

     

  • Prisoje

  • Panorama s kalvarije

 

booked.net

1314273
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Sveukupno
174
1636
1810
1300821
11915
70095
1314273

Your IP: 13.66.139.80
2021-03-08 03:02

PRISOJAČKA PREZIMENA: Babići

Danas na duvanjskom području Babići žive u Prisoju (1 obitelj), Jošanici (2 obitelji, 17 članova), Blažuju (1,7), Stipanićima (1,3) i Vinici (3 i 5).

Prezime Babić nastalo je na dva načina: od turske riječi babo što znači otac ili pak od slavenske riječi baba u značenju očeva ili majčina majka. “Prezimena koja su nastala i koja su grupirana podalje od tursko-muslimanskog utjecaja slavenskog su podrijetla, kao i oni BABIĆI kojihsu prezimena potvrđena od XY. stoljeća, dakle prije islamskog utjecaja. Po popisu pučanstva katoličkih župa u Bosni 1743. čini se (a valjalo bi temeljitije provjeriti) da su Babići u župama Sutiska, Majdan, Fojnica, Grabovice, Vitina i Gradačac, a Babići u Livnu, Duvnu, Komušini i dr.

Babići su “stara bosanska obitelj koja je plemstvo dobila od kralja Stjepana Ostoje 1408. i od hrvatskougarskog kralja Vladislava 1439. godine. U doba mletačko-turskih ratova iselili su se u Hrvatsku i Hercegovinu, a zatim u Makarsko primorje, i to s titulom “conti” i plemići Kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskog primorja. Poslije bitke kod Zadvarja 1646. u kojoj je poginuo knez Petar i sinovi Josip i Stjepan, preživjeli sinovi Ivan i Mate prešli su sa 150 obitelji na Brač i nastanili se u Bolu. Zbog tih zasluga Mletačka Republika je priznala njima i njihovim potomcima postojeće naslove i privilegije (tituli di conte e nobili).

Dakako, biskup je fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio Babiće pučane: u Vinici 14-članu obitelj Martina Babića (Martinus Babbich); u Rujanima pokraj Livna l ž-člano domaćinstvo Mate Babića; u Podmalovanu na kupreškoj visoravni 7-člano kućanstvo Ante Babića; u Ričanima, župa Rama, dom je imao Mijo Babić s 5-ero ukućana; i zapadnohercegovački su Babići uvršteni u Dragićevićev popis: 6-člana obitelj Luke Babića u Donjem Gracu, stara župa Mostar, u Vitini pokraj Ljubuškog je kuća Mate Babića i njegove 4-člane obitelji. 1768. godine biskup je fra Marijan Bogdanović Babiće zabilježio samo na Kupresu i u okolici Ljubuškog: u Zloselima živi obitelj Bože Babića s 3 člana, a u Odžaku kuću s 5 ukućana ima Grgo Babić, u Vitini obitava 4-člana obitelj Ante Babića, a u susjednim Radišićima živi Stipan Babić s 5-članom obitelji.

Dakle, Babića nema na duvanjskom, livanjskom i mostarskom području, a prema našoj prosudbi stoga što su otišli za svojim rođacima prezimenjacima u Cetinsku ili Imotsku krajinu. Jedino se tako može protumačiti okolnost da su svi današnji livanjski Babići, a nastanjeni su u Vržeralima, Podgradini, Podhumu, Vidošima, Podkraju, Gornjem Žabljaku, Malim Kablićima i Priluci, doselili iz planinskog sela Voštana u zapadnom dijelu Cetinske krajine. 1687. godine u sklopu velike seobe katolika iz Rame, Duvna, Kupresa, Glamoča doselilo je mnogo obitelji s prezimenom Babić, jer se pri dodjeli zemlje od mletačkih vlasti pojavljuju u gotovo svim dijelovima Cetinske krajine: u Dicmu Donjem, Sinju, Ugljanima, Potravlju, Voštanima. Primjerice 7. prosinca 1740. godine izvjesni Marko Babić šalje molbu providuru Marinu Antoniju Cavalliju da mu dopusti obrađivati zemlje u Gornjim Voštanima, koje su u doba turske vladavine pripadale livanjskom begu Muhamedu Atlagiću, jer ih je Marko ili njegov otac obrađivao prije preseljenja na mletački teritorij.’ Fra Josip Ante Soldo zabilježio je i još jedan slučaj: 1787. godine 80-godišnji Luka Babić, koji je ostao bez potomstva, stavlja na raspolaganje mletačkim vlastima 14 kanapa zemlje u Potravlju, koja su mu prije pedesetak godina dodijeljena kao doseljeniku s bosanskog područja.

Što se pak tiče imotskih Babića, oni imaju dvije grane: studenačku i runovićku.

Babići sa ‘Studenaca su prema obiteljskoj predaji doseljenici sa Šestanovca. “Stanje duša 1739. zabilježilo je u Mate Babića 8 čeljadi … kod diobe zemalja 1725. godine Nikola Babić s 5 čeljadi dobio je 2 kanapa zemlje. Sa Studenaca odselili u Kukavice kod Kupresa.’ Što se pak tiče Babića iz Runovića, oni su doseljenici sa Studenaca i iz Hercegovine, vjerojatno iz Donjeg Graca pokraj Širokog Briga ili iz Vitine pokraj Ljubuškog. “Kad se stvarao 1725. godine Zemljišnik u Runoviću je Ante Babić s 20 čeljadi dobio 3 kanapa zemlje a u Zmijavcima 24, Ivan Babić s 2 čeljadi 3 kanapa. Pleme živi na dva mjesta. Prema predaji jedni su doselili sa Studenaca i naselili se kod župske kuće. Po njima se predjel u Runovićima zove Studenčine. Drugi su prema predaji došli iz Hercegovine na Umljane, odakle su sišli na Babića Brig pa na Sebišinu.

Babići sele i u sjevernu Bosnu na derventskoplehansko područje: od 1760. do 1810. godine postaju stanovnici Velike, Komarice, Foče Koraća, Liješća i Johovca. U maticama župe Plehan 1770. godine zabilježena je Kata Babić “od Imotskog”.

Što se pak današnjih Babića u Mostaru, oni nisu u krvnom srodstvu sa spominjanim im prezimenjacima, jer su, kako je utvrdio Nikola Mandić, nastali od roda Spuževića iz Krivodola pokraj Mostara. “Prvi upis nadimka Babić nalazimo u matici vjenčanih župe Mostar, kada se Ivan, sin Pave Spuževića iliti Babića iz Rodoča, oženio 1873. godine. Nakon toga naizmjenično je i postupno sve više u matice upisivano dvojno prezime, ali je Babić sve češće isticano, a Spužević postupno zanemarivano, dok konačno oko 1920. godine nije potpuno iščezlo, i ostalo Babić kao njihovo stalno prezime.

Današnji duvanjski Babići su, najvjerojatnije, potomci povratnika iz Cetinske krajine, ali ne treba isključiti i mogućnost doseljenja sa Studenaca.

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

 

KONTAKT

 

Župa Prisoje

Uznesenja Bl. Djevice Marije

 

 

Adresa: Prisoje bb, 80245 Prisoje, BiH

Telefon:  +387 34 366-604

Fax: +387 34 366-604

Mail: info@zupaprisoje.net

Transakcijski račun otvoren kod „UniCredit Bank“

SWIFT: UNCRBA22

IBAN: BA393380604816953985

 

LINKOVI

 

 

  

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vi ste ovdije: